Ponekad posežemo za hranom ne zato što osjećamo fizičku glad, već zbog emocija, stresa, dosade ili navike. Ovo ponašanje poznato je kao emocionalno jedenje i često dovodi do prejedanja, lošeg raspoloženja i osjećaja krivnje.
Emocionalna glad javlja se naglo, često s jakom željom za određenom hranom (najčešće slatkišima ili slanim grickalicama), dok fizička glad dolazi postupno i može se zadovoljiti raznim namirnicama. Naučiti razlikovati te dvije vrste gladi prvi je korak prema zdravijem odnosu s hranom.
Jedan od učinkovitih alata je vođenje dnevnika prehrane i osjećaja. Zapišite što jedete, kada i zašto. Tako možete prepoznati obrasce i situacije u kojima jedete izvan stvarne potrebe. Razvijanjem svjesnosti i traženjem alternativnih načina suočavanja s emocijama – poput šetnje, razgovora s prijateljem ili opuštajućih aktivnosti – lakše ćete kontrolirati apetit i izbjeći prejedanje.